Zrno eko imanje – srce ekološke poljoprivrede
- Makronova
- Jun 3
- 4 min read
Updated: Jun 25
Ekološka poljoprivreda nije samo trend, već svjesni izbor koji podiže standard kvalitete hrane i čuva prirodu za buduće generacije. U današnje vrijeme kada je briga o okolišu u središtu pažnje, Zrno eko imanje postaje svjetionik održivih praksi, gdje se isti ideali prenose na svaku gredicu, svako zrno, svaku kapljicu vode.
Ekološki uzgoj i regenerativne prakse
Sve poljoprivredne kulture Zrno eko imanja uzgojene su prema pravilima ekološke proizvodnje: bez upotrebe mineralnih gnojiva te kemijskih pesticida i herbicida štetnih za zdravlje čovjeka i okoliša. Međutim, Zrno ekološki uzgoj ne staje samo na izbjegavanju sintetičkih sredstava.
“Povrće, ratarske kulture i začinsko bilje – svi proizvodi Zrno eko uzgoja dijele iste kriterije: ekološki uzgoj, regenerativni prakse, plodoređ raznolikih kultura, pokrivanje tla, zelena gnojidba i mnoge druge metode koje garantiraju najvišu kvalitetu poljoprivredne kulture, ali i obnovu okoliša.”
Ovaj pristup znači osmišljenu rotaciju usjeva kako bi se očuvala plodnost tla i smanjila potreba za vanjskim unosima, kontinuiranu izmjenu pokrovnih usjeva i kultura za zelenu gnojidbu te izbjegavanje teške obrade tla poput klasičnog oranja. Na 200 biointenzivnih no-dig gredica, Zrno stvara idealne uvjete za uzgoj povrća i začinskog bilja uz minimalnu mehaničku preinaku tla, zahvaljujući bogatom kompostu i slojevima prirodnih materijala koji ga štite.
Povrće – srce proizvodnje i izvor zdravlja
Raznolikost Zrninih polja očituje se u više od 35 vrsta salata, kupusnjača, lukova te korjenastog, plodovitog i gomoljastog povrća. Zrno njeguje vlastiti presad, što omogućuje kontrolu nad odabirom sorti i prilagođavanje zahtjevima ekološkog uzgoja.
“Uzgoj vlastitog presada omogućuje nam izbor jedinstvenih i atraktivnih sorti poput Salanova salata, dok princip biointenzivnih gredica stvara uvjete za istinski svježe kulture poput mrkve i cikle s lišćem. Uz specijalitete poput daikona, čičoke i salatnih mikseva te svakodnevne uzdanice poput blitve, paprika i kupusa, Zrno povrće predstavlja srce naše poljoprivredne proizvodnje i izvor sirovina prema ostalim pogonima.”
Na gredicama prekrivenim dekama bogatih začepljenih hranjivim tvarima, povrće raste sporije, ali znatno kvalitetnije. Svaka salata i korjenasto povrće “dišu” u zdravom tlu, bez štetnih kemikalija, a njihova raznobojna nutritivna paleta dolazi do izražaja tek kada stigne u hladni pogon ili na tanjur u bistrou.
Ratarske kulture – oslonac i ravnoteža sustava
Ratarska polja na Zrno eko imanju nisu tek “proizvođačka površina” za pšenicu ili kukuruz, već ključni dio kružnog sustava.
“Ratarske kulture poput pira i soje igraju važnu ulogu u ekosustavu Zrno proizvoda. Rastući u uskim redovima na velikim površinama one pružaju točno onakvu sirovinu kakva je potrebna za jedinstvenu kvalitetu i okus Zrno proizvoda. Tako je soja koju uzgajamo specifično birana po veličini zrna, boji te udjelu ulja i proteina kako bi zadovoljila potrebe vlastite proizvodnje tofua koji se nalazi u brojnim proizvodima Zrno eko pekare i Zrno bio bistroa. Takav zaokruženi ciklus slučaj je i s pirom kojeg koristimo za vlastito pirovo brašno te kukuruzom čiji se mladi klipići kisele i pretvaraju u zimnicu.”
Pored toga, u rujnu svake godine na površine se sije kombinacija ozime raži i grahorice, koja od jeseni pa sve do proljeća štiti tlo od erozije, a zatim se na proljeće zaorava kako bi obogatila organsku materiju tla. Ovaj pristup petogodišnjeg plodoreda, uz kontinuiranu izmjenu pokrovnih usjeva i kultura za zelenu gnojidbu, ključan je za dugoročno zdravlje tla i visoku otpornost usjeva.
Začinsko bilje – mirisi i okusi s 900 m² čiste čarolije
Zrno eko imanje poznato je i po svom začinskom vrtu koji se prostire na 900 m², gdje uspijeva čak 12 vrsta različitog bilja: bosiljak, kadulja, melisa, menta, origano, timjan, celer list, kopar, korijander, peršin list, vlasac i chilli paprika.
“Vlastito začinsko bilje tajni je sastojak mnogih Zrno proizvoda, uključujući i brojna jela Zrno bio bistroa. Svaka vrsta ima svoju ulogu poput mente koja obogaćuje limunadu s đumbirom u Zrno bio bistro ili chilli paprike koja čini Zrno ljuti ajvar jednim od najtraženijih proizvoda Zrno eko prerade. No naš začinski vrt ima i doživljajni efekt – prekrivene bogatim kompostom i ispresjecane putevima drvene sječke, njegove gredice najmirisnija su točka imanja te zvijezda svih obilazaka i događanja.”
Slatki miris bosiljka i magični trag mente pretvaraju šetnju vrtom u multisenzorno iskustvo. Svježina začinskog bilja doslovno mami posjetitelje da zagrizu listić, dok otkrivaju kako svaki list nadopunjuje jelovnik bistroa ili preradu u hladno prešan stručak začinskih mješavina.
Širenje ekološke svijesti i ponuda u trgovinama
Kada Zrno povrće, ratarstvo i začinsko bilje dođu do faze berbe, čeka ih put do kupca: Zrno proizvode možete pronaći isključivo u bio&bio trgovinama. Upravo tamo, svaka salata, mahuna soje ili grumen komposta u papričici priča priču o 200 gredica, petogodišnjem plodoredu i posvećenosti svakom zrncu tla.
Zrno je dokaz da ekološki uzgoj ne mora biti tek proširena formalnost – on može biti doživljaj za sve osjetilne organe: miriše na svježe koprivo, menta hladi nepce, a crvena chilli paprika razgali okusne pupoljke.
Priroda kao partner, ne protivnik
U vremenu kada brzina i masovna proizvodnja često dominiraju poljoprivredom, Zrno eko imanje ostaje vjeran sporom, promišljenom i regenerativnom pristupu. Kvaliteta proizvoda nije samo etiketirana ekološka garancija, već kontinuirano ulaganje u zdravlje tla, raznolikost usjeva, kompostnu cirkulaciju i poštovanje prirodnih ciklusa.
Svaki obrok pripremljen s povrćem i biljem iz Zrna osjeća se drukčije: riječ je o divljem okusu neobrađene prirode, oplemenjenoj brižno pripremljenim gredicama. U konačnici, to nije samo priča o ekološkoj poljoprivredi – to je priča o vrijednosti vremena, ljubavi i znanju u svakom zrncu zemlje.
U najbližoj bio&bio trgovini potražite proizvode s imanja, i osjetite razliku koju donosi 200 gredica, petogodišnji plodoređ i 900 m² začinskog mira.
Comments