Kako prehrana utječe na poremećaje u ponašanju
Prehrana i poremećaji u ponašanju - Neusredotočenost, hiperaktivnost, agresivnost, njemačkog autora Friedricha Klammrodta, nova je knjiga u izdanju nakladničke kuća Planetopija, u kojoj autor otkriva šokantan utjecaj prehrane na djecu i njihovo ponašanje. Ako ste zabrinuti učitelj, pedagog ili roditelj nemirnih mališana koje muče poremećaji pažnje, agresivnost i niz drugih tegoba ili želite prevenirati moguće štetne posljedice koje nepravilna prehrana ima na vas i vašu djecu ovo je knjiga koja će vam otvoriti oči i u mnogome pomoći.
Svjedoci smo drastičnih promjena nagore u ponašanju i učenju učenika što ponekad gotovo onemogućuje nastavni proces. I dok je fokus na odgoju kao najvećem i gotovo jedinom uzroku problema u ponašanju djece, prehrana je prečesto nepravedno zanemarena.
Donosimo vam zanimljiv tekst i nagradnu igru u kojoj možete osvojiti ovu zanimljivu knjigu!
Pročitajte početak poglavlja Današnja prehrana i njezine posljedice…
Od oko 1970. na području namirnica odigrala se promjena revolucionarnih razmjera. To se odnosi na proizvodnju namirnica (poljoprivredna industrija umjesto seljačke poljoprivrede), preradu namirnica te, napokon, distribuciju namirnica (supermarketi umjesto nekadašnjih malih trgovina).
Najveća se promjena, s najkobnijim posljedicama, odigrala na polju prerade namirnica, kojoj ću zato posvetiti najveću pozornost. Godine 1966. bilo je malo industrijskih namirnica štetnih za zdravlje. Međutim, tijekom idućih godina prehrambena je industrija izgubila svaku suzdržanost. Počela je u dotad nepoznatoj mjeri manipulirati izvornim, zdravim namirnicama i preplavljivati tržište novim i novim kreacijama. Tijekom višestrukih postupaka prerade (visoke temperature, visok pritisak, uporaba otrovnih otapala itd.) ona početni proizvod doslovce prerađuje nasmrt, pretvara ga u posve nov proizvod te na taj način uništava upravo njegove najvrednije sastojke, vitamine i enzime koji su važni za život.
Ostale hranjive tvari (bjelančevine, masti, minerali, elementi u tragovima i dr.) tako su promijenjene da ih organizam jedva može iskoristiti. No, pritom se potpuno gube prirodni okusi i svjež, privlačan izgled namirnice. Ti se gubici nastoje nadoknaditi obilnom uporabom kemikalija, aditiva. Dodaju se preobilno osobito gotovim jelima, slatkišima i pekarskim proizvodima, suhomesnatim proizvodima i bezalkoholnim pićima. Ti su dodaci službeno dopušteni i slove kao posve neškodljivi za zdravlje.
No, istina je drukčija. Dr. Abele napominje:
Svaki je od tih dodataka pojedinačno i kratkotrajno testiran na zdravim ljudima i životinjama. Međutim, nema testova koji su provođeni tijekom duljeg razdoblja, ni testova na bolesnicima, a ni prijeko potrebnih mješovitih testova s mnogim (2500) aditivima zajedno. Čovjek današnjice tijekom sedamdeset godina u namirnicama pojede 50 kg kemikalija! To odgovara ispuštanju industrijskog otpada u Sjeverno more.
Neka mi je nutricionistica jednom rekla: Trenutačno doživljavamo najveći prehrambeni pokus u ljudskoj povijesti. Ispituje se koliko kemikalija u hrani čovjek može podnijeti.
Češće nego prije u hranu danas dospijevaju i druge štetne strane tvari, doduše, nenamjerno. S jedne strane riječ je o talozima od industrijske prerade namirnica (npr. laki benzin), a s druge strane o talozima od pesticida i lijekova za životinje, koji se primjenjuju u poljoprivredi. Na neki način ovamo pripada i umjetno gnojivo. Naposljetku, treba spomenuti još i štetne tvari iz zraka: ispušne plinove i kisele kiše.
Prema službenim podacima, navedene strane tvari, kao i aditivi, navodno nisu opasne jer da su izmjerene vrijednosti neznatno niske. Naprotiv, kakvoća poljoprivrednih proizvoda danas je navodno bolja nego prije. Međutim, brojna su iskustva i ispitivanja dokazala da taj "koktel" stranih tvari predstavlja itekako ozbiljnu opasnost za zdravlje.
Prema mojoj procjeni, aditivi koji se dodaju namirnicama u prehrambenoj industriji danas znatno više štete zdravlju negoli otrovi iz poljoprivrede. Drugim riječima: povrće, uzgojeno s pomoću pesticida i umjetnih gnojiva, svježe s tržnice, vrednije je i manje opasno negoli biološki uzgojeno povrće koje je s pomoću umjetnih dodataka prerađeno u gotov proizvod.
Ovo su, dakle, najizraženija negativna obilježja brojnih današnjih namirnica:
manjak vitalnih sastojaka i onečišćenost mnoštvom kemijskih tvari iz poljoprivrede, iz zraka, a u prvom redu iz prehrambene industrije.
Strane tvari u hrani iz
prehrambene industrije
- talozi od prerade (otapala, kiseline itd.)
- aditivi
poljoprivrede
- talozi od pesticida
- talozi od lijekova za životinje
- umjetno gnojivo
zraka
- ispušni plinovi
- kisele kiše
Ova revolucionarna knjiga izravno dovodi u vezu način prehrane – posebno konzumiranje šećera i raznih aditiva u hrani – i sve raširenije poremećaje: motorički nemir, manjkavu koncentraciju, nekomunikativnost, oscilacije raspoloženja, poremećaje u opažanju, koordinaciji i spavanju, sklonosti alergijama te sve većeg nasilja i agresivnosti.
Autor nikako ne odriče važnost odgoju, ali „dok je na polju odgoja mnoštvo poticaja i aktivnosti, u pogledu prehrane osjeća se golema potreba za nadoknađivanjem“.
Jadranka Boban Pejić o knjizi:
"Ono najvažnije što ova knjiga sadrži u sebi je fokus na vrlo često zanemarivanim činjenicama i znanstveno dokazanim podacima: hrana koju jedemo utječe na naše ponašanje te pažljiviji odabir namirnica može dovesti do poboljšanja kvalitete življenja i zdravlja (a time i ponašanja ) cjelokupne obitelji.
Sveprisutni bijeli šećer i aditivi (pogotovo u popularnim gaziranim pićima) izuzetno su škodljive namirnice pogotovo za djecu i to je podatak koji bi se (već jednom) trebao uzeti vrlo ozbiljno. Praktičnost, iskustvo i toplina u iznošenju vlastitog iskustva u kombinaciji s iznošenjem stručnih i znanstvenih činjenica na popularan način čine ovu knjigu obveznom za sve koji žele dobrobit djeci.
Učestalost i povećanje pojave problema u ponašanju u djece ovim priručnikom (napokon) dobiva mogućnost rješenja na prirodan i cjelovit način bez lijekova i ke mije. Naravno da je to put kojim se rjeđe ide i naravno da je potreban trud, ali iz ove je knjige više nego jasno kako uloženi trud daje odlične rezultate."
Friedrich Klammrodt od 1966. nastavnik u Istočnoj Friziji, otac je troje djece s poremećajima u ponašajnu zbog kojih je 1985. obitelj radikalno promijenila prehranu. Iz jelovnika su, primjerice, izbačeni čokoladni prutići, gotove juhe, riblji štapići i Coca-cola. Već nakon kratkog vremena ponašanje djece počelo se popravljati. Opažala se sve veća volja za učenjem i sposobnost koncentracije. Neočekivani popratni učinak promijene prehrane bio je taj što se autor oslobodio dugogodišnjih depresija.
Ti su ga rezultati, koje je smatrao gotovo nemogućima, potaknuli da se intenzivno pozabavi odgovarajućom literaturom. U njoj je našao potvrdu da pozitivno djelovanje prehrane na njegovu psihu, kao i psihu njegove djece, nipošto nije slučajno.
Od 1985. Klammrodt je suradnik/voditelj skupine za samopomoć koja okuplja roditelje djece s poremećajima u ponašanju. Sada je zdravstveni savjetnik i redovito održava predavanja na temu prehrana i ponašanje.
Nagradna igra:
Odgovorite točno na nagradno pitanje i osvojite knjigu Friedricha Klamrodta, Prehrana i poremećaji u ponašanju:
U knjizi se zagovara:
a) vegetarijanska prehrana
b) prirodna prehrana sa što više svježih organski uzgojenih namirnica i sa što manje aditiva
c) treba sve jesti, ali umjereno
Rezultat nagradne igre:
Točan odgovor krije se pod slovom b), a knjigu Prehrana i poremećaji u ponašanju osvojila je Kristina Abramović iz Nove Gradiške. Čestitamo!
makronova.com
30.11.2007.