Ako ne konzumiraš nikakve namirnice životinjskog porijekla, susrećeš li se često sa zabrinutim stavom okoline – Odakle ti onda dovoljno bjelančevina? Paralelno, gotovo nikad se ne zapitamo odakle najveći biljojedi na planetu (poput slona, nosoroga, gorila i konja) dobivaju svoje bjelančevine? Čak i neke od najstarijih kultura na našem planetu imaju prehranu koja se temelji na namirnicama biljnog porijekla. Ako jedemo raznoliko, danas je gotovo nemoguće imati manjak bjelančevina u organizmu.

 

Bjelančevine su osnovne gradivne tvari u našem organizmu. Sastoje se od aminokiselina od kojih su neke esencijalne. Znači da ih je potrebno unositi u tijelo jer ih ne možemo sintetizirati. Pojedine namirnice sadrže sve esencijalne aminokiseline (npr. soja i kvinoja), ali i ostale mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke i žitarice, odličan su izvor bjelančevina. Kada se kombiniraju, zadovoljavaju sve potrebe organizma za esencijalnim aminokiselinama.

 

One imaju ključnu ulogu u našem organizmu jer su osnova za stvaranje mišića, kose, noktiju i kolagena – tkiva koje povezuje sve u našem organizmu. Također, nužne su za vitalne metaboličke procese, neurotransmitere, hormone i DNA. Suprotno uvriježenom mišljenju, ne gradimo vlastite mišiće tako da jedemo životinjske mišiće. Mišići se razvijaju tako da ih koristimo, a pri tome se možemo hraniti u potpunosti veganski. To dokazuju mnogi uspješni sportaši koji su vegani.

 

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, dnevni unos bjelančevina trebao bi se kretati od 45 do 55 g. Većina zapadnjačke populacije jede najmanje dvostruko više od preporučenih količina. Veća količina bjelančevina u organizmu (pogotovo životinjskog porijekla) predstavlja dva izazova za zdravlje: pretvara se u masnoću te predstavlja rizik za krvožilni sustav, a kako meso ne sadrži vlakna, predstavlja rizik i za razvoj degenerativnih procesa probavnog sustava.

 

 

Životinjske bjelančevine sadrže veće količine sumpora, što može opteretiti bubrege i cijeli metabolizam. Unošenjem bjelančevina biljnog porijekla, smanjuje se rizik od srčanih oboljenja, dijabetesa, karcinoma i osteoporoze. Desetljeća promoviranja bjelančevina životinjskog porijekla mnogima su „oprala“ mozak i stvorila mit kako je vegetarijanstvo (a pogotovo veganstvo) opasno jer će uzrokovati „manjak bjelančevina“. Sve veći broj studija, a još važnije ljudi koji teže veganskoj prehrani, dokazuje suprotno. Što više namirnica biljnog porijekla u prehrani, to bolje za zdravlje i čovjeka i okoliša.

 

Iz tog razloga kroz niz slasnih recepata pokazat ćemo ti koje namirnice i na koji način možeš iskoristiti u ulozi pogonskog goriva tvog tijela. 

 

Lana će nam pripremati: 

 

• Pečeni slatki krumpir punjen salatom od kvinoje u umaku od orašastih plodova
• Bezglutenski quiche u duginim bojama
• Dekadentna šarena salata od kelja sa slanutkom i komadićima tempeha u slasnom umaku
• Proteinske energetske pločice za prste polizati

 

 

 

*Redovna cijena ove radionice je 250 kn, no uz odličnu pogodnost za bio&bio kupce, u zamjenu za 20 bodova na kartici, cijena radionice iznosi 150 kn !

 

 

*Prijaviti se možeš pozivom na 01/ 4847 119 radnim danom od 10 - 17 h ili mailom ma info@makronova.com.