Iskoristi svježi miris proljeća kao poticaj na svjesno disanje! Sjeti se što češće tijekom dana duboko udahnuti, a ako želiš povećati imunitet i poboljšati kvalitetu krvi te smanjiti umor, nervozu i depresiju, odvoji i posebno vrijeme za vježbe disanja, savjetuje Zlatko Pejić te preporučuje stimulaciju akupresurnih točaka koje će ti pomoći da oslobodiš svoj dah.

Povodom seminara Umijeće disanja, koji će u sklopu programa Akademije življenja 28. ožujka voditi Zlatko Pejić, Ana Kirin sa zdravakrava.hr vodila je razgovor s autorom na ovu temu.

"Čovjek u danu udahne između 8 i 9 tisuća litara zraka i napravi između 21 i 22 tisuće udisaja, što je zapanjujuće velika aktivnost kojom se troši puno energije, ali se istodobno upravo kroz disanje dobiva većina energije. Tek se u nedostatku kvalitetnog zraka, ili zbog neadekvatnog načina disanja, povećava udio energije koju dobivamo iz hrane", rekao je u razgovoru za zdravukravu Zlatko Pejić, najiskusniji hrvatski makrobiotički savjetnik i međunarodno priznati stručnjak u području osobne ekologije, makrobiotike i prirodnih stilova življenja, koji će krajem ožujka održati jedno(dnevni seminar Umijeće disanja.

On smatra da je važnost disanja za jačanje organizma i ozdravljenje danas otišla u zaborav, a prije par stotina i tisuća godina ljudima je vrijednost disanja bila poznata i razvile su se brojne teorije i prakse koje su se bavile utjecajem daha na zdravlje.

"Svoju potrebu za detoksikacijom naše tijelo čak 70 posto ispunjava kroz disanje, a samo 20 posto kroz kožu, 7 posto kroz mokraću i 3 posto kroz stolicu. Iz toga je jasna važnost disanja za eliminaciju štetnih i nepotrebnih tvari iz organizma. Još je jedan zanimljiv podatak da mozak preuzima 20 posto udahnutog kisika", kaže Zlatko Pejić te ističe kako disanje nije samo pokret kojim se u pluća unosi kisik i iz njih izbacuje ugljikov dioksid, nego i važna vitalna informacija.

Obično se dijeli na duboko ili abdominalno te plitko, to jest prsno disanje. Abdominalno prirodno dišu mala djeca, a kasnije ljudi razviju način disanja koji im omogućuje samo preživljavanje, a ne i okrjepu.

Disanje bi nam trebalo osigurati održavanje, obnavljanje i napredovanje, a modernom čovjeku, kaže Zlatko Pejić, disanje uglavnom služi samo za održavanje jer u minuti udahne oko 18 puta i unese 7,5 tisuća kubičnih centimetara zraka, a idealno bi bilo broj udisaja smanjiti na 6 do 8 u minuti, a obujam udahnutog zraka povećati na 12 tisuća kubičnih centimetara. Tako bismo uz manju potrošnju energije unijeli veću količinu zraka, koji bismo osim za održavanje, mogli koristiti i za obnavljanje i napredovanje. Na žalost, disanje nije prepoznato kao metoda za unaprjeđenje zdravlja, ali je znanost do sada ipak potvrdila mnoge dobrobiti vježbi disanja:

• smanjuju uznemirenost
• pomažu kod depresije
  
• opuštaju mišićnu napetost
  
• uklanjanju kronični umor
  
• olakšavaju glavobolje i migrene
  
• pospješuju kvalitetu krvi
  
• podižu otpornost organizma
  

Pročitaj cijeli članak i pogledaj foto galeriju!

Autorica teksta: Ana Kirin, zdravakrava.hr

Fotografija: zdravakrava.hr